Smart Calculators

Smart

Calculators

BMI kalkulator

Izračunajte svoj indeks tjelesne mase (BMI) trenutno. Dobijte klasifikaciju prema WHO, zdravi raspon težine i personalizirane preporuke.

Vaš BMI

24,2

Klasifikacija

Normalna težina

Raspon zdrave težine

53,5 – 72 kg

Ljestvica BMI

1018.5253040+

Klasifikacija BMI prema WHO

KlasifikacijaBMI (kg/m²)
Teška pothranjenost
0 – 16
Umjerena pothranjenost
16 – 17
Blaga pothranjenost
17 – 18.5
Normalna težina
18.5 – 25
Prekomjerna težina
25 – 30
Pretilost (I. stupanj)
30 – 35
Pretilost (II. stupanj)
35 – 40
Pretilost (III. stupanj)
≥ 40

Želite znati koliko kalorija sagorijevate u mirovanju?

BMR kalkulator
Kalkulator BMR (bazalni metabolizam)Kalkulator BMR (bazalni metabolizam)

BMI kalkulator. Indeks tjelesne mase iz težine i visine.

BMI kalkulator izračunava indeks tjelesne mase tako da težinu u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. Rezultat svrstava u pothranjenost, normalnu težinu, prekomjernu težinu ili pretilost prema smjernicama WHO-a.

Što je indeks tjelesne mase (BMI / ITM)?

Indeks tjelesne mase (BMI, na hrvatskom često ITM od „indeks tjelesne mase”) je brojčana vrijednost izračunata iz težine i visine osobe, koja služi kao orijentacijski pokazatelj uhranjenosti. BMI između 18,5 i 24,9 kg/m² smatra se normalnom težinom, vrijednosti ispod 18,5 ukazuju na pothranjenost, a 25 i više na prekomjernu težinu ili pretilost.
Formulu je razradio belgijski matematičar Adolphe Quetelet sredinom 19. stoljeća, zbog čega se BMI ponekad naziva i Queteletov indeks. Danas ga kao osnovni probirni alat preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), američki NIH, britanski NHS te Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Za europsko stanovništvo WHO koristi iste granične vrijednosti za oba spola kod odraslih starijih od 20 godina.
BMI ne mjeri izravno udio masnog tkiva. Ne razlikuje mišićnu masu, kosti i mast, pa sportaši ili osobe s velikom mišićnom masom mogu dobiti lažno povišen rezultat. Unatoč tom ograničenju, istraživanja dosljedno pokazuju da na razini populacije viši BMI prati veći rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, nekih zloćudnih bolesti i ukupne smrtnosti.
Problem je u Hrvatskoj osobito izražen: prema istraživanju EHIS koje su 2021. zajednički objavili Eurostat i HZJZ, gotovo dvije trećine (65 %) odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili debljinu — 42 % prekomjernu težinu i 23 % debljinu. Udio je viši kod muškaraca (73 %) nego kod žena (59 %), a Hrvatska je s Maltom na samom vrhu Europske unije. Zato je redovita kontrola BMI-ja jednostavan i koristan prvi korak u procjeni vlastite težine, koji uvijek treba dopuniti liječničkom procjenom.

Kako izračunati BMI korak po korak

BMI izračunavate tako da težinu u kilogramima podijelite s kvadratom visine izražene u metrima. U Hrvatskoj se koristi isključivo metrički sustav (kilogrami i centimetri/metri), pa nije potreban nikakav pretvorbeni faktor.
Metrički postupak (kilogrami i metri):
1. Izmjerite težinu u kilogramima (najbolje ujutro, natašte, bez odjeće) i visinu u metrima (bez obuće, ujutro kad je kralježnica najmanje stisnuta). Na primjer 80 kg i 1,78 m.
2. Kvadrirajte visinu: 1,78 × 1,78 = 3,1684.
3. Podijelite težinu kvadratom visine: 80 ÷ 3,1684 = 25,25.
4. Vaš BMI iznosi 25,25, što ulazi u kategoriju prekomjerne težine (25,0–29,9).
Ako visinu znate samo u centimetrima, podijelite je sa 100 da biste je pretvorili u metre (178 cm = 1,78 m).
Naš kalkulator iznad obavlja taj izračun trenutno i uz to vam prikazuje klasifikaciju prema WHO-u, zdrav raspon težine za vašu visinu te koliko kilograma trebate smršaviti ili dobiti da biste ušli u normalan raspon BMI-ja. Rezultat se tumači prema sljedećoj tablici WHO-a:
- Ispod 18,5: pothranjenost
- 18,5 – 24,9: normalna težina
- 25,0 – 29,9: prekomjerna težina
- 30,0 – 34,9: pretilost 1. stupnja
- 35,0 – 39,9: pretilost 2. stupnja
- 40,0 i više: pretilost 3. stupnja (morbidna)

Formula za izračun BMI-ja

BMI=tezˇina (kg)visina (m)2BMI = \frac{te\check{z}ina \, (kg)}{visina \, (m)^2}
  • BMIBMI = Indeks tjelesne mase izražen u kg/m²
  • tezˇinatežina = Tjelesna težina u kilogramima (kg)
  • visinavisina = Tjelesna visina u metrima (m), a ne u centimetrima
Ako vam je visina dana u centimetrima, pretvorite je u metre dijeljenjem sa 100. Na primjer 172 cm = 1,72 m. Vrijednost se izražava u jedinici kg/m², no u praksi se jedinica često izostavlja.
Da biste izračunali zdrav raspon težine iz vlastite visine, formulu možete obrnuti: najmanja zdrava težina = 18,5 × visina², a najveća zdrava težina = 24,9 × visina². Tako za osobu visoku 1,75 m zdrav raspon iznosi od 56,7 kg do 76,3 kg.
WHO klasificira BMI odraslih u ove kategorije: teška pothranjenost (ispod 16,0), umjerena pothranjenost (16,0–16,9), blaga pothranjenost (17,0–18,4), normalna težina (18,5–24,9), prekomjerna težina (25,0–29,9), pretilost 1. stupnja (30,0–34,9), pretilost 2. stupnja (35,0–39,9) i pretilost 3. stupnja, odnosno morbidna pretilost (40,0 i više). Te granice vrijede jednako za muškarce i žene. Kod djece i adolescenata do 18 godina BMI se ne tumači po ovoj tablici, nego pomoću percentilnih krivulja zasebnih za dječake i djevojčice.

Primjeri izračuna BMI-ja

Žena visoka 165 cm i teška 62 kg

Žena visoka 1,65 m koja teži 62 kg računa BMI ovako: 62 ÷ (1,65 × 1,65) = 62 ÷ 2,7225 = 22,77. Njezin BMI od 22,8 udobno je u rasponu normalne težine (18,5–24,9). Zdrav raspon težine za visinu 165 cm iznosi otprilike 50,4–67,8 kg, pa ima zalihu od oko 6 kg do gornje granice normale. Ta se vrijednost u populacijskim studijama povezuje s najnižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Muškarac visok 180 cm i težak 95 kg

Muškarac visok 1,80 m koji teži 95 kg: 95 ÷ (1,80 × 1,80) = 95 ÷ 3,24 = 29,32. BMI od 29,3 svrstava ga u prekomjernu težinu (25,0–29,9), tik ispod granice pretilosti 1. stupnja. Zdrav raspon za visinu 180 cm je 60–80,7 kg, što znači da bi za gornju granicu normale (BMI 24,9) trebao smršaviti oko 14 kg. Ako pak redovito vježba i ima veću mišićnu masu, povišen BMI ne mora značiti rizik — u tom je slučaju korisno izmjeriti opseg struka (granica povišenog rizika 94 cm za muškarce) ili napraviti analizu sastava tijela.

Student visok 175 cm i težak 56 kg

Student visok 1,75 m koji teži 56 kg: 56 ÷ (1,75 × 1,75) = 56 ÷ 3,0625 = 18,29. BMI od 18,3 nešto je ispod donje granice normale (18,5), dakle blaga pothranjenost. Zdrav raspon težine za visinu 175 cm je 56,7–76,3 kg, pa bi trebao dobiti barem 0,7 kg da uđe u normalan raspon. BMI ispod 18,5 povezuje se s oslabljenom imunošću, rizikom od osteoporoze i nedostatkom hranjivih tvari, pa je vrijedna konzultacija s liječnikom ili nutricionistom ako se težina dugotrajno zadržava na toj razini.

Usporedna tablica: zdrav raspon težine prema visini

Donja tablica pokazuje zdrav raspon težine (BMI 18,5–24,9) za uobičajene visine u Hrvatskoj, izračunat formulom težina = BMI × visina²:
- 160 cm: 47,4–63,7 kg
- 165 cm: 50,4–67,8 kg
- 170 cm: 53,5–72,0 kg
- 175 cm: 56,7–76,3 kg
- 180 cm: 60,0–80,7 kg
- 185 cm: 63,3–85,2 kg
- 190 cm: 66,8–89,9 kg
Vrijednosti su orijentacijske: stvarna idealna težina ovisi i o mišićnoj masi, građi tijela, dobi i općem zdravlju. Kalkulator iznad automatski ispisuje točan raspon za vašu unesenu visinu.

Savjeti za tumačenje i korištenje BMI-ja

  • BMI shvatite kao polazišnu točku, a ne dijagnozu. Normalan BMI ne jamči dobro zdravlje, a povišen BMI ne znači automatski bolest. Dopunite ga mjerenjem opsega struka: prema WHO-u za europsko stanovništvo, opseg veći od 94 cm kod muškaraca ili 80 cm kod žena znači povišen rizik, a iznad 102 cm (muškarci) odnosno 88 cm (žene) znatno povišen rizik, neovisno o BMI-ju.
  • Mjerite se uvijek na isti način. Vagajte se ujutro nakon buđenja, natašte i bez odjeće, a visinu izmjerite bez obuće. I mala pogreška u mjerenju može pomaknuti BMI za cijeli bod i svrstati vas u drugu kategoriju.
  • Imajte na umu da BMI ne razlikuje mišiće od masti. Ako redovito vježbate u teretani ili imate prirodno robusniju građu, BMI vas može svrstati u prekomjernu težinu unatoč zdravom udjelu masnog tkiva. Za precizniju sliku iskoristite analizu sastava tijela (bioimpedancija, DEXA) ili naš kalkulator postotka tjelesne masti po metodi američke mornarice.
  • Pratite trend BMI-ja tijekom vremena, a ne pojedinačni rezultat. Postupan porast BMI-ja kroz mjesece može signalizirati promjene životnog stila koje vrijedi na vrijeme primijetiti. S obzirom na to da 65 % odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili debljinu, riječ je o čestom problemu — no ni razlog za zanemarivanje.
  • Ako trebate smršaviti, ciljajte na umjeren i održiv tempo. Kalorijski deficit od 500–1000 kcal dnevno omogućuje gubitak od oko 0,5 do 1 kg tjedno bez gubitka mišićne mase. Brzo mršavljenje često znači gubitak mišića i jo-jo efekt. Za precizan plan možete koristiti naš kalkulator kalorijskog deficita.
  • Poznajte zdravstvene rizike obiju krajnosti. BMI iznad 30 znatno povećava rizik od dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i opstruktivne apneje u snu, a iznad 40 skraćuje očekivani životni vijek za 6 do 14 godina. BMI ispod 18,5 povezan je s osteoporozom, oslabljenom imunošću i u žena s poremećajem menstrualnog ciklusa. Obje krajnosti zaslužuju razgovor s liječnikom obiteljske medicine.

Često postavljana pitanja o BMI-ju

Koji je zdrav BMI za odrasle?

Zdrav BMI za odrasle iznosi između 18,5 i 24,9 kg/m² prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i HZJZ-u. Taj je raspon povezan sa statistički najnižim rizikom od zdravstvenih komplikacija vezanih uz težinu. Za osobu visoku 170 cm to odgovara težini od oko 53,5 do 72 kg, a za 180 cm od 60 do 80,7 kg.

Je li BMI 25 već prekomjerna težina ili pretilost?

BMI od 25 znači prekomjernu težinu, a ne pretilost. Prekomjerna težina obuhvaća raspon 25,0–29,9, dok pretilost počinje od BMI-ja 30,0. BMI točno 25 nalazi se na donjoj granici prekomjerne težine — vrlo blizu normale, pa već manje smanjenje težine može vratiti vrijednost u zdrav raspon.

Je li BMI isti za muškarce i žene?

Da, formula i kategorije BMI-ja jednake su za oba spola. Žene ipak prirodno imaju viši udio masnog tkiva od muškaraca pri istom BMI-ju — otprilike 20–25 % kod zdrave žene naspram 10–20 % kod zdravog muškarca. Zato BMI kod žena može blago podcijeniti, a kod mišićavih muškaraca precijeniti udio masti. Unatoč tome, WHO za oba spola koristi jednu zajedničku ljestvicu.

Zašto BMI nije točan za sportaše?

BMI ne razlikuje mišićnu masu od masnog tkiva. Budući da je mišić gušći od masti, mišićave osobe često imaju BMI u rasponu prekomjerne težine ili pretilosti čak i uz vrlo nizak udio masti. Primjerice, bodybuilder visok 180 cm i težak 100 kg uz 8 % tjelesne masti ima BMI 30,9 (formalno pretilost), iako zdravstveno nije rizičan. Sportašima zato preporučujemo mjerenje postotka tjelesne masti, DEXA snimanje ili analizu bioimpedancijom.

Koliko bih trebao/trebala težiti za svoju visinu?

Vaša zdrava težina ovisi o visini i odgovara BMI-ju 18,5–24,9. Za uobičajene visine to znači: 160 cm (47,4–63,7 kg), 165 cm (50,4–67,8 kg), 170 cm (53,5–72 kg), 175 cm (56,7–76,3 kg), 180 cm (60–80,7 kg), 185 cm (63,3–85,2 kg), 190 cm (66,8–89,9 kg). Vrijednosti su orijentacijske — idealna težina ovisi i o mišićnoj masi, građi i dobi.

Koja je razlika između prekomjerne težine i pretilosti?

Prekomjerna težina definirana je kao BMI 25,0–29,9, a pretilost počinje od BMI-ja 30,0. Pretilost se dijeli na tri stupnja: 1. stupanj (30,0–34,9), 2. stupanj (35,0–39,9) i 3. stupanj, odnosno morbidnu pretilost (40,0 i više). Svaki pomak naviše znatno povećava zdravstveni rizik — BMI 30 otprilike udvostručuje rizik od dijabetesa tipa 2 u odnosu na BMI 25, a BMI iznad 40 skraćuje očekivani životni vijek za 6 do 14 godina.

Mijenja li se BMI s godinama?

Formula BMI-ja ne mijenja se s godinama i za odrasle iznad 20 godina vrijede iste kategorije WHO-a. No sastav tijela se postupno mijenja — nakon 50. godine gubi se mišićna masa, a raste udio masnog tkiva. Stoga stariji čovjek s „normalnim” BMI-jem 24 može imati više masti od mlađe osobe iste vrijednosti. Kod osoba starijih od 65 godina neke studije pokazuju da je nešto viši BMI (otprilike 24–27) povezan s nižom smrtnošću — pojava poznata kao paradoks pretilosti.

Kako se BMI računa kod djece i adolescenata?

Kod djece i adolescenata do 18 godina BMI se ne uspoređuje s tablicom za odrasle jer se omjer visine i težine s dobi brzo mijenja. Umjesto fiksnih kategorija koriste se percentilne krivulje zasebne za dječake i djevojčice. Uobičajeni pragovi su: ispod 5. percentila pothranjenost, 5.–85. percentil normalna težina, 85.–95. percentil prekomjerna težina i iznad 95. percentila pretilost. Rezultat dijeteta uvijek se tumači u odnosu na vršnjake istog spola i dobi.

Može li se BMI koristiti tijekom trudnoće?

BMI se ne koristi za procjenu težine tijekom same trudnoće jer je porast težine fiziološki i poželjan. Korisno je znati BMI prije trudnoće jer o njemu ovisi preporučeni dobitak na težini: kod pothranjenosti (BMI ispod 18,5) preporučuje se 12,5–18 kg, kod normalne težine (18,5–24,9) 11,5–16 kg, kod prekomjerne težine (25–29,9) 7–11,5 kg, a kod pretilosti (BMI 30 i više) 5–9 kg. Konkretan plan uvijek dogovorite sa svojim ginekologom.

Je li opseg struka bolji pokazatelj zdravlja od BMI-ja?

Opseg struka često je bolji pokazatelj rizika od BMI-ja jer izravno mjeri visceralnu mast — duboku trbušnu mast oko unutarnjih organa koja je najjače povezana s bolestima srca, dijabetesom i metaboličkim sindromom. Prema WHO-u za europsko stanovništvo, opseg struka iznad 94 cm kod muškaraca ili 80 cm kod žena znači povišen rizik, a iznad 102 cm odnosno 88 cm znatno povišen, neovisno o BMI-ju. Najbolju procjenu daje kombinacija BMI-ja i opsega struka.

Je li ovaj BMI kalkulator besplatan i koliko je točan?

Da, BMI kalkulator je u potpunosti besplatan, anoniman i ne traži registraciju ni e-poštu. Unesena visina i težina obrađuju se samo u vašem pregledniku. Sama formula BMI = težina (kg) / visina (m)² matematički je egzaktna, pa se rezultat poklapa s izračunima WHO-a i kliničkih ordinacija na dvije decimale, a kategorije odgovaraju službenim granicama WHO-a. Imajte na umu da je sama točnost BMI-ja kao pokazatelja zdravlja ograničena — za potpunu sliku dopunite ga opsegom struka i liječničkim pregledom.

Ključni pojmovi

Indeks tjelesne mase (BMI / ITM)

Brojčana vrijednost dobivena dijeljenjem težine u kilogramima kvadratom visine u metrima (kg/m²), koja se koristi kao probirni alat za svrstavanje u kategorije uhranjenosti.

Normalna težina

BMI u rasponu 18,5–24,9, pojas koji je prema WHO-u povezan s najnižim rizikom od zdravstvenih komplikacija vezanih uz tjelesnu težinu.

Prekomjerna težina

Prekomjerno nakupljanje masti koje može štetiti zdravlju; definira se kao BMI između 25,0 i 29,9 kg/m² prema klasifikaciji WHO-a.

Pretilost

Kronično stanje s viškom masnog tkiva, BMI 30,0 i više, podijeljeno na 1. stupanj (30–34,9), 2. stupanj (35–39,9) i 3. stupanj odnosno morbidnu pretilost (40 i više). Povezuje se s rizikom od dijabetesa, bolesti srca i nekih zloćudnih bolesti.

Opseg struka

Mjera oko trbuha u najužem dijelu trupa. Prema WHO-u za europsko stanovništvo vrijednosti iznad 94 cm kod muškaraca i 80 cm kod žena znače povišen, a iznad 102 cm odnosno 88 cm znatno povišen zdravstveni rizik, neovisno o BMI-ju.

Visceralna mast

Mast pohranjena duboko u trbušnoj šupljini oko unutarnjih organa. Jače je povezana s metaboličkim bolestima od potkožne masti i bolje se procjenjuje opsegom struka nego BMI-jem.

Sastav tijela

Udio masti, mišića, kostiju i vode u tijelu. Za razliku od BMI-ja, analiza sastava tijela (bioimpedancija ili DEXA) razlikuje masnu od beztjelesne mase.

Queteletov indeks

Povijesni naziv za BMI prema belgijskom matematičaru Adolpheu Queteletu, koji je formulu razradio sredinom 19. stoljeća. U literaturi se koristi zamjenjivo s pojmom indeks tjelesne mase.

Izvori i reference

  1. WHO — Informativni list o pretilosti i prekomjernoj težini
  2. NHLBI — Tablica klasifikacije BMI-ja i rizika od bolesti
  3. NHS — Što je indeks tjelesne mase (BMI)?

Sadržaj provjeren od tima Smart Calculators